27. studenoga 2023.

U POVODU MEĐUNARODNOG DANA DRAMSKOGA ODGOJA

Nastavni sat u trorazrednoj kombinaciji

U svijetu, a posljednjih godina sve više i na našim prostorima, dramski odgoj prepoznat je kao izvrstan oblik iskustvenog učenja. Razne dramske igre i vježbe učenicima osiguravaju slobodu izražavanja te ih potiču na aktivno učenje, stvaranje neobičnih ideja i timski rad.

Moje dugogodišnje iskustvo rada u školi i u različitim udrugama pokazalo je da se učenici tijekom i nakon dramskih igara i vježbi osjećaju sretno, zadovoljno i motivirano za rad. To me uvijek iznova potiče na razmišljanje o tome koje su sve dobrobiti dramskoga odgoja u radu s djecom i na to da svaki dan u školi provedem barem jednu dramsku aktivnost.

Međunarodni dan dramskoga odgoja obilježava se 27. studenoga s namjerom da ga svi dramski pedagozi javno obilježe i posvjedoče važnost svoga dramskopedagoškog rada. U povodu istoga, odlučila sam podijeliti jedan nastavni sat koji sam provela u trorazrednoj kombinaciji, ali je primjenjiv i u redovitim razrednim odjelima.

Motivacijska tema sata je Zima, a obuhvaća ishode predmetnog područja hrvatski jezik i komunikacija. Navedene dramske vježbe učenike aktivno uključuju u nastavni proces, potiču ih na spontano i kreativno oblikovanje misli i osjećaja te razvijaju jezične vještine.

Aktivnosti:

UVODNI DIO

U uvodnom dijelu sata učenicima objašnjavam da ćemo dramskim vježbama i pripovijedanjem pokušati doživjeti zimu na malo drugačiji način. Prvu vježbu započinjemo u krugu. Učenici razmišljaju o zimi te govore što sve zimi mogu vidjeti, čuti ili osjetiti. Zatim jedan po jedan učenik pokretom i/ili zvukom pokazuje kako doživljava prirodne pojave zimi. Ostali u krugu ponavljaju pokret i/ili zvuk.

Nakon početne vježbe u krug donosim jednu vrećicu u kojoj se nalaze razni materijali – svilena vrpca, komad celofana, drveni kvadar, klupko vune. Učenici prvo pokušavaju pogoditi što bi moglo biti u vrećici, a zatim slijedi taktilna dramska vježba kojom učenici, dirajući određeni materijal u vrećici, usmeno oblikuju kratke rečenice o zimi. Svilena vrpca asocira ih na maglu, kišu i snijeg, a jednoga učenika i na duljinu zime pa govori:

Zima je dugačka.

Komad celofana učenike podsjeća na vjetar, klizanje, bjelinu i snijeg, a mali drveni kvadar na tvrdu, duboku zimu i petarde. Klupko vune, koje je zadnje poslano u vrećici, podsjeća ih na sunce te na to da zima može biti mekana i tanka.

GLAVNI DIO

Učenici sjedaju na svoja radna mjesta. Donosim im zimsku kapu u kojoj se nalaze papirići s raznim sličicama. Učenica 1. razreda izvlači 3 papirića iz zimske kape, učenici 2. razreda 4 papirića, a učenici 4. razreda 6 papirića. Promatraju sličice na izvučenim papirićima te ih slažu u niz po želji. Temeljem poslaganih sličica svaki učenik treba osmisliti svoju zimsku priču. Nakon nekoga vremena, jedan po jedan učenik stavlja zimsku kapu na glavu, kojom označava ulogu pripovjedača, te priča svoju priču ostalim učenicima u razredu. Na taj način nastalo je 5 vrlo zanimljivih priča s naslovima: Zima (1. r), Obitelj i putovanje (2. r), Manuel i snjegović (2. r), Pustolovina (4. r) i Više nema zime (4. r).

ZAVRŠNI DIO

Učenici na komad papira zapisuju jednu rečenicu koju su rekli prilikom pripovijedanja svoje priče te ju čitaju naglas. Od svih napisanih rečenica zajednički slažu novu priču koju trebaju prikazati u tri zamrznute slike – uvod, glavni dio i kraj. Kada svi znaju svoje mjesto i ulogu u zamrznutoj slici, jedna po jedna slika oživljava. Učenici (dogovorenom) improvizacijom prikazuju zajedničku priču.