P R A K S A
P R A K S A
21. siječnja 2026.
DRAMSKI SAT U 5 KORAKA
Konkretan plan + aktivnosti bez rekvizita
Dramski sat je pažljivo vođen proces igre u kojem djeca razvijaju maštu, izražavanje, suradnju, empatiju i samopouzdanje. Naglasak je na istraživanju i doživljaju, a ne na savršenom rezultatu.
U nastavku je primjer jednog takvog dramskog sata od 45 minuta.
1. STVARANJE SIGURNOG PROSTORA (5 minuta)
Sat najčešće započinje okupljanjem u krugu. Ako je prvi susret, napravimo kratko upoznavanje, a i kasnije je korisno imati mali uvodni ritual koji djeci daje osjećaj sigurnosti i strukture.
Primjer uvodne aktivnosti: Nešto zanimljivo iz dana
Učitelj/ica pita: Tko želi podijeliti nešto neobično, smiješno ili zanimljivo što mu se danas dogodilo?
Govore djeca koja žele, ne prozivamo.
Djeci koja ne žele govoriti možemo reći: U redu je. Možeš samo slušati. Ako želiš, sljedeći put smisli nešto što bi podijelio/la s nama.
U ovoj fazi naglašavamo pravilo dramskog rada: Nema točnih i netočnih odgovora. Postoji samo puno mogućnosti koje zajedno istražujemo.
To odmah smanjuje pritisak i otvara prostor za kreativnost.
Cilj je ovakvog kratkog uvoda sigurnost, povjerenje i stvaranje pozitivnog ozračja.
2. ZAGRIJAVANJE TIJELA I GLASA (10 minuta)
Prije improvizacije treba probuditi tijelo i glas. Zagrijavanje pomaže djeci da se opuste, isprazne višak energije i lakše se usmjere na zajednički rad.
Evo nekoliko primjera:
A) Crtanje tijelom (uz glazbu ili bez)
Učitelj/ica govori što crtamo i kojim dijelom tijela, a djeca to izvode u prostoru ili na mjestu.
Kako izgleda:
Nosom nacrtaj sunce. (djeca lagano pomiču glavu i crtaju po zraku)
Bradom nacrtaj oblake.
Laktom nacrtaj valove.
Koljenom nacrtaj spiralnu liniju.
B) Pod je… (kretanje po zamišljenim podlogama)
Učitelj/ica zadaje zamišljenu podlogu, a djeca mijenjaju način hoda, držanje tijela i izraze lica.
Primjeri:
Pod je led! (oprezno klizanje, sitni koraci)
Pod je lava! (traženje sigurnih kamenčića, skokovi)
Pod je blato (teški koraci, ljepljenje stopala)
Pod je vrući pijesak (brzi koraci, poskakivanje)
Ovo je odlična priprema za kasniji rad jer djeca uče kako tijelo priča priču.
C) Tjeloglazba (ritam tijelom + glas)
Djeca stvaraju ritam pljeskanjem, pucketanjem, lupkanjem po nogama ili prsima. Na taj ritam izgovaraju svoje ime ili rečenicu.
Primjer 1: Ime na slogove
Ma-ri-ja (pljesak – pucketanje prstima – lupkanje nogu)
Primjer 2: Rečenica
Učitelj/ica zada: Danas smo ovdje zajedno.
Djeca ritmično izgovaraju rečenicu uz pljesak (npr. naglasak na svakoj drugoj riječi).
Ova vježba jača ritam, slušanje, fokus i grupnu usklađenost.
3. ZAJEDNIČKE IMPROVIZACIJE I DRAMATIZACIJE (20 minuta)
Ovo je srce dramskog sata. Djeca vođenom ili slobodnom improvizacijom (u paru ili malim skupinama) istražuju likove, odnose i situacije.
Učitelj/ica ovdje nije redatelj/ica koji nameće rješenja, nego voditelj/ica procesa: pomaže grupama, postavlja pitanja (Što bi se moglo dogoditi dalje?) i čuva sigurnu atmosferu.
Dramske tehnike koje možeš upotrijebiti:
A) Igre uloga
Djeca ulaze u zadanu ili izabranu ulogu (npr. liječnik i pacijent, lopov i policajac, turist i vodič, učitelj i učenik iz budućnosti…).
Možeš zadati jednostavan problem:
Pacijent ima čudan simptom koji nitko ne razumije.
Policajac pokušava saznati što se stvarno dogodilo, ali lopov stalno mijenja priču.
B) Kipovi
Djeca se zamrznu u nepomičan položaj i tijelom prikazuju pojam, emociju ili situaciju bez govora.
Primjeri pojmova: radost, strah, svađa, prijateljstvo, pobjeda, tajna
Ovdje možeš pitati promatrače:
Što misliš da ovaj kip osjeća?
Koji detalj tijela ti to pokazuje?
C) Zamrznuti prizori (3 slike priče)
Skupina napravi 3 (ili više) zamrznute scene iz poznate priče ili izmišljene situacije: početak – problem – rješenje.
Promatrači pogađaju:
Što se ovdje događa?
Tko je koji lik?
Kako bi se ova scena mogla zvati?
Na dogovoreni znak (pljesak/riječ OŽIVI!) prizor se može nakratko pokrenuti i progovoriti 10–15 sekundi, pa se opet zamrzne.
Kad djeca pripreme kratku etidu, prema zamrznutim prizorima, izvode je drugima. Nakon izvedbe slijedi kratki razgovor o viđenom:
Što mi se svidjelo?
Što je bilo jasno?
Koja je bila najzanimljivija ideja?
Naglasak je na opažanju i podršci.
D) Stvaranje priče
Djeca mogu i zajednički stvarati priče koje će zatim dramatizirati.
Odakle uzeti ideje za priče?
motivi iz knjiga i slikovnica
situacije iz stvarnog života (npr. svađa na igralištu, izgubljena stvar, novi učenik u razredu)
vijest iz novina (prilagođena dobi)
predmeti (ključevi, šešir, stara fotografija…)
kartice sa slikama (svaka grupa izvuče 2–3 kartice i poveže ih u priču)
4. SMIRIVANJE I OPUŠTANJE (5 minuta)
Nakon uzbuđenja i kretanja, djeci treba prijelaz u mirniji ritam.
Primjeri:
3 duboka udaha (udahnemo na nos, izdahnemo na usta)
kratko istezanje kao mačka
Balon: udahnemo i napuhnemo balon u trbuhu, izdahom ga ispuhujemo
tiho slušanje kratke pozitivne misli ili rečenice
5. REFLEKSIJA (5 minuta)
Na kraju se opet okupljamo u krug kako bi djeca osvijestila doživljaj i čula druge.
Mogu reći što im je bilo najzabavnije, kako su se osjećali, što bi sljedeći put htjeli isprobati...
Za mlađe je dobro imati jednostavno pitanje:
Jedna riječ za današnji sat? ili Najdraži trenutak današnjeg sata?
Refleksija pomaže djeci prepoznati svoje emocije, uočiti napredak i slušajući učiti od drugih.
Koristan priručnik
Za kraj ostavljam ti koristan priručnik koji se može besplatno preuzeti, a u njemu su detaljnije opisane dramske igre, vježbe, tehnike i metode.
Priručnik: Odgoj za građanstvo, odgoj za život.